Tko rano rani dvije sreće grabi – u korak s preferencijama novinara u 2019.

15 Srpanj 2019

U eri digitalne transformacije iz prve ruke imamo priliku svjedočiti promjenama koje tehnologija donosi na globalnoj, ali i našoj lokalnoj razini. Do koje razine digitalni trendovi utječu na živote pojedinaca, a time neposredno i na poslovanje, možemo vrlo brzo shvatiti jednostavnom pretragom dnevnih vijesti. Neki od tih „novih“ trendova značajno su utjecali na pojedine industrijske grane (primjerice marketing i komunikacije, ali i mnoge druge)  te ih primorali da počnu postupati po darwinovskim principima - ili se prilagodi, ili nestani.

Lajtmotiv pisanja ovog članka zapravo je posljednje provedeno istraživanje novinara (https://info.muckrack.com/stateofjournalism) u SAD-u koje donosi zanimljive podatke i brojeve koji svima nama u komunikacijskoj industriji mogu biti od koristi, ili barem otvoriti nove prostore u razmišljanju i djelovanju te ukazati na smjerove kojima ćemo kročiti u budućnosti.

No prije nego se osvrnemo na razmišljanja u svijetu, usporedbe radi, kao referentnu točku izradili smo jednostavnu grafiku koja govori o popularnosti društvenih mreža u Hrvatskoj, prema broju korisnika. Već samim pogledom na brojke neosporno je koliki potencijal posjeduju društvene mreže koje objedinjuju više od 50% populacije jedne države.

Iako većina novinara u Americi konzultira digitalne publikacije prije Twittera u svrhu informiranja, njih čak 83% navodi Twitter kao najvrijedniju društvenu mrežu (13%-tno povećanje u odnosu na 2018.), a njih 38% navodi da planiraju koristiti Twitter više tijekom iduće godine. U Hrvatskoj je baza korisnika Twittera mala u usporedbi s drugim mrežama, no ukoliko u obzir uzmemo globalne trendove možemo očekivati da će relevantnost Twittera kao komunikacijske platforme i kod nas rasti u nadolećim godinama.

Ne manje važno, na ispitanom uzorku novinara u SAD-u Facebook osvaja srebrnu medalju kao najinteresantniji izvor informacija za novinare. 40% ispitanika tvrdi da im ova društvena mreža donosi najviše profesionalne vrijednosti. Također, 44% ispitanih tvrdi kako imaju u planu smanjiti korištenje Facebooka tijekom iduće godine. Nadalje, iza ugla vrebaju LinkedIn i Instagram, spremni utažiti tržišnu glad za informacijama, dok 36% ispitanih novinara navodi da u narednom periodu planira više koristiti Instagram, a 29% LinkedIn.

Za komunikacijske i PR stručnjake - društvene mreže, pod uvjetom da su pravilno korištene, mogu biti  kvalitetan alat izgradnje kredibiliteta i izvor informacija koje posljedično podižu interes svih ciljanih javnosti, uključujući i medije naravno.

Pri tom je „djeljivost“ ili svima nam poznata „share-abilnost“ jedan od ključnih razlikovnih elemenata koji društvene mreže i digitalne medije odvaja od klasičnih komunikacijskih kanala.

Prema prethodno navedenom istraživanju, gotovo 60% novinara tvrdi da priče koje su relevantne čitateljima povećavaju stopu dijeljenja („sharing“), što je danas od neospornog značenja pa stoga logički, kao komunikatori, nikada ne bismo smjeli zaboraviti na one kojima se obraćamo, našu ciljanu publiku.

Jer svaka poruka ima veću šansu da dođe do ciljanih javnosti ukoliko se odašilja pravim kanalom, u pravo vrijeme. Tako 93% ispitanika tvrdi da informacije preferira dobivati putem e-maila, dok 69% njih naglašava da informacije ne voli primati putem telefona.

Svima nam poznata uzrečica još iz predškolskih dana „Tko rano rani, dvije sreće grabi“ u ovom slučaju izrazito dobro opisuje daljnje nalaze istraživanja. Naime, 65% ispitanih novinara tvrdi da e-mailove s informacijama odnosno objave voli primati prije 11 sati prijepodne.

Osim slijeđenja dobrih praksi, srž uspjeha u odnosima s medijima leži i u NE pravljenju grešaka.

Četvrtina novinara odbija suradnju iz razloga jer informacije koje primaju nisu personalizirane, a gotovo isti broj (23%) zbog pogrešnog tajminga. Ne manje važno, poslane informacije medijima koje su preduge (15%) i nedovoljno jasne te zbunjujuće (12%) najčešći su razlozi zbog kojih novinari poslane informacije bez  mnogo razmišljanja bacaju u „online smeće“.

Na kraju, 73% novinara smatra da je u redu obratiti se s istom informacijom ponovo, no samo jednom. Jer u protivnom, vaše poruke za njih ulaze u kategoriju „spama“, a tome, vjerujemo složit ćete se, nećete doskočiti ni u slučaju da posegnete za sljedećim komunikacijskim kanalom  - telefonom. Novinari jednostavno ne vole telefonske pozive kojima se stvara dodatan pritisak koji vrlo često zna biti minimiziran kroz izliku pitanja formuliranog „rečenicom provjere“ -  jesu li pročitali vaš e-mail.

Izgradnja i njegovanje kvalitetnih odnosa s medijima stoga su jedini pravi put, uz vješto selekcioniranje doista vrijednih i relevantnih informacija s obzirom na medij kojim se šalje. Stručnost i dosljednost, pravi timing i poštivanje novinarskih rokova, korištenje inteligentnog i strateškog pristupa komunikaciji, uz potrebnu razlikovnu komponentu u vašoj PR kuharici može biti recept za uspjeh. No pritom ipak pripazite da ne dodate previše začina, jer koliko god dobri bili i oni mogu pokvariti i najbolje jelo. Iskustvo i dobro ispečen zanat, uz praćenje trendova i tehnologija, ali i stvarnih želja i potreba ciljanih javnosti jedini su putokaz za ostvarenje željenih rezultata.

 

Pratite nas

Prijavite se na naš newsletter!

Entuzijazmom i profesionalnošću stvaramo pravi put u komunikaciji onih koji VODE, onih koji INSPIRIRAJU, onih koji su spremni biti USPJEŠNI.