Kako učinkovito komunicirati: Logos

22 Travanj 2020

Uz ethos, koji predstavlja karakter komunikatora koji se otkriva kroz komunikaciju te na temelju kojeg publika stječe povjerenje u komunikatora, bitan čimbenik učinkovitog komuniciranja predstavlja i racionalno privlačenje poruke, koja je drevnim Grcima bila poznata kao logos. U Heraklitovo vrijeme logos je imanentan svemu postojećemu, on je kozmički princip koji uvodi poredak i umnost u svijet, kao što čovjekov um uređuje čovjekovo djelovanje. On nam omogućuje da shvatimo principe i oblike, tj. on je aspekt našeg osobnoga rasuđivanja. Logos strategije često se mogu koristiti za jačanje utjecaja pathosa na publiku. Svjesni pokušaj uvjeravanja privlačenjem - logike i razuma – prvi je korak u planiranju strateške poruke.

Primarna ideja govora, reklama, televizijskog programa ili nekog drugog komunikacijskog sredstva naziva se prijedlogom ili tvrdnjom. Na vrijeme treba predstaviti samo jedan prijedlog; više njih može zbuniti publiku i umanjiti utjecaj poruke. Poruka koju želimo poslati publici mora biti pročišćena, razjašnjena i pojednostavljena. Postoje četiri vrste prijedloga: činjenični prijedlog, prijedlog pretpostavke, prijedlog vrijednosti i politički prijedlog. Činjenički prijedlog kaže da nešto postoji na temelju dokaza, obično fizičkih. Činjenice su često povezane s komunikacijskim ciljevima usredotočenim na svjesnost, koji nastoje povećati pažnju ili izgraditi veće razumijevanje. Pretpostavka podrazumijeva da vjerojatno postoji nešto na temelju argumentiranog zaključka iz fizičkih dokaza i traži od publike da se složi sa zaključkom, dok vrijednost identificira vrlinu nečega, poput zasluga provedbe zdravstvene zaštite u vremenu koronavirusa. Vrijednosti se, također, odnose na ciljeve koji se bave prihvaćanjem, koji pokušavaju povećati interes ili izgraditi pozitivne stavove. Prijedlogom politike određuje se novi način djelovanja i potiče njegovo usvajanje. Tvrdnje o politici često odražavaju ciljeve povezane s mišljenjem i djelovanjem. Bez obzira na vrstu prijedloga, prijedlog treba podržati snažnim argumentima, pojednostavljenom komunikacijom kako bi svima dane informacije bile razumljive i jasnim dokazom. Takav dokaz varira od osobe do osobe i od grupe do skupine. Nekima inteligentna rasprava s razumljivim podacima i logičkim zaključcima može dokazati poantu, dok drugima, samo najjači i najdosljedniji fizički podaci mogu se smatrati dokazom.

Prije otprilike 2500 godina, Corax iz Syracuse učio je da se sporovi rješavaju lako kada jasni fizički dokazi neosporno pokazuju istinitost ili neistinitost tvrdnje. To ostaje istina i danas. Verbalni dokaz može imati nekoliko različitih oblika, uključujući analogije, usporedbe, primjere, statistike i izjave. Kao vrstu tehnike uvjeravanja, analogije koriste slične situacije kako bi publici pomogla u razumijevanju novih ideja, posebno uspoređujući dvije stvari koje su bitno različite, ali svejedno u važnom aspektu. Analogije su obično predstavljene kao sličnosti i metafore. Istaknuvši karakteristike ili vrijednosti povezane s problemom, usporedbe ga mogu usporediti s nečim drugim što bi publika mogla razumjeti. Primjeri daju zaključke izvučene iz povezanih slučajeva. Takve iluzije mogu biti učinkovite, osobito ako je slučaj nedavan, pouzdan i relevantan za trenutnu situaciju. U današnjem vremenu, primjer za takvu situaciju jest svakodnevno uspoređivanje Hrvatske i njezinih poduzetih akcija s poduzetim akcijama i stanjem u susjednim zemljama prilikom borbe protiv koronavirusa. Upotreba statistika može pružiti jasne i teško osporive činjenice u najboljem slučaju. Komentari svjedoka i ljudi koji su koristili proizvod ili uslugu neke organizacije ili koji podržavaju ideju koju organizacija podržava mogu pružiti učinkovite verbalne dokaze. Takva svjedočenja mogu biti u obliku pisama ili drugih izjava podrške zadovoljne publike. Uz navedeno, postoje i vizualni dokazi. Fotografije, grafikoni i dijagrami koriste se kao vizualno pomagalo u predstavljanju statističkih i tehničkih podataka.

Pri pripremanju racionalne poruke, dakle, važno je izbjeći pogreške u logici. Neke uobičajene pogreške proizlaze iz neutemeljenih pretpostavki. Na temelju pogrešnih ili nesigurnih podataka, stvorit će se slučaj koji je lako pobijati. Također, važno je ne pretpostaviti lažnu pretpostavku koju publika možda neće prihvatiti. Ostale pogreške u logici odnose se na zanemarivanje problema što uzrokuje napad na osobu ili reakciju sažaljenjem ili prezirom. Na kraju, svaki apel na autoritet ili tradiciju bit će učinkovit samo ako publika već poštuje i prihvaća taj autoritet ili tradiciju.

Pratite nas

Prijavite se na naš newsletter!

Entuzijazmom i profesionalnošću stvaramo pravi put u komunikaciji onih koji VODE, onih koji INSPIRIRAJU, onih koji su spremni biti USPJEŠNI.